Možete li nam ukratko predstaviti Udruženje trgovaca Zagreb? Zašto i kad je došlo do osnivanja Udruženja?

Udruženje trgovaca Zagreb je strukovna organizacija trgovaca obrtnika Grada Zagreba, a dio je obrtničkog komorskog sustava, tj. Obrtničke komore Zagreb i Hrvatske obrtničke komore. Zadaće Udruženja su štititi i promicati interese svojih članova - trgovaca obrtnika; pružati stručnu pomoć pri osnivanju i poslovanju obrta; zastupati interese svojih članova pred tijelima samouprave; putem hijerarhijske organizacije komorskog sustava predlagati mjere za poboljšanje zakonskih i drugih okvira poslovanja u obrtu i posebno u trgovini; učestvovati u unapređenju školskog sustava u obrtništvu itd. Važno je napomenuti da Udruženje sudjeluje u obavljanju javnih ovlasti Hrvatske obrtničke komore koje su utvrđene Zakonom o obrtu i drugim propisima, i to na području obrazovanja. Udruženje trgovaca je osnovano 1995. godine, i jedno je od pet strukovnih udruženja osnovanih u okviru Obrtničke komore Zagreb. Osnovano je na inicijativu samih trgovaca obrtnika kojih je tih godina bilo i do 4000 na teritorijalnom obuhvatu Udruženja –području Grada Zagreba, osim područja koje pripada Udruženju obrtnika Sesvete.

Možete li nam ukratko opisati djelatnosti Udruženja? Kako Udruženje doprinosi razvoju trgovine?

Već sam kroz odgovor na prethodno pitanje djelomično odgovorila koje su statutarne djelatnosti Udruženja. Ono što držim najvažnijom djelatnošću Udruženja, jednostavno rečeno, je briga o svakom pojedinom trgovcu obrtniku i stvaranje osjećaja da se njihovi problemi imaju gdje artikulirati, u Udruženju. U današnje vrijeme stanja gospodarstva, pa posljedično tome, stanja kupovne moći naših građana radi kojih trgovci isključivo i postoje i rade, dalje liberalizaciji tržišta, pri čemu mislim na stihijsko, odnosno u najmanju ruku neplansko, bez jasne vizije o mogućim posljedicama, otvaranje velikih trgovačkih centara, koje sada već imaju cca 80 % udjela u maloprodaji, teško je odgovoriti na pitanje kako Udruženje doprinosi razvoju trgovine. Mislim da Udruženje ne može niti mu je to uloga, zaustaviti ovaj omjer učešća u maloprodaji u korist velikih, to je očito globalni nezaustavljivi trend. Mi se moramo skoncentrirati na pomoć malim trgovcima da opstanu, na način da im npr. stojimo na usluzi u njihovim nastojanjima da kroz dobrovoljno udruživanje užih trgovačkih struka jačaju svoju moć kroz zajedničku nabavu i ostvarivanje povoljnijih uvjeta nabave.

Tu već nekoliko godina dajemo podršku Udruzi malih trgovaca na području prehrane, što se sada kapitalizira, sklopljeni su ugovori sa vodećim dobavljačima, povoljniji u cijeni nabave i u uvjetima nabave i drugih benefita. Nadalje, povezujemo male proizvođače iz područja cijele Hrvatske s našim članovima, neke suradnje već godinama ispješno funkcioniraju.

Informiramo naše članove o zakonskim promjenama koje im utječu na proces rada, pomažemo im kroz razne radionice, seminare da što jednostavnije, brže, jeftinije ovladaju tim promjenama. To su neki od ciljeva i zadataka Udruženja koji su po mom mišljenju najvažniji, dakle, informirati što veći broj članova i individualno pomoći, pružiti savjet svakom tko nam se obrati.

Koliko je članica u Udruženju i koje prednosti od udruživanja imaju vaši članovi-trgovci? Koliko često ste u kontaktu i da li redovito imate susrete i sastanke?

Udruženje trenutno broji cca 2300 članova trgovaca obrtnika.

Ovdje je pogrešno reći "prednosti od Udruživanja", prije bi se trebalo reći koje prednosti imaju članovi Udruženja koji su prepoznali značaj Udruženja i aktivnije su uključili u njegov rad. Udruženje fiunkcionira putem svojih tijela: skupštine, upravnog odbora, nadzornog odbora i predsjednika koji redovno održavaju sjednice, u prosjeku jednom mjesečno. Međutim, osnovni oblik rada i strukovnog organiziranja u Uduženju su sekcije osnovane po osnovnim granama trgovačke djelatnosti, primjera radi navest ću Sekciju trgovaca na otvorenom – štandovi i klupe, članovi te sekcije često se sastaju i tako iznose svoje probleme i prijedloge za unapređenje rada na tržnicama i otvorenom, tako je uspostavljena dugogodišnja kontinuirana suradnja sa Tržnicama Zagreb, osnovana je svojevrsna "radna grupa" od predstavnika Udruženja i Tržnica koja partnerski raspravlja o svemu.

Da li vi kao udruženje organizirate kakve edukacije, okrugle stolove te seminare za trgovce? Možete li nam malo opisati ako da?

Na tom području Udruženje je dosta aktivno. Organiziramo razne forme radi što boljeg edukacije svojih članova. Tako npr. u Udruženju konstantno je otvorena mogućnost pohađanja besplatnih informatičkih tečajeva, za koje već nekoliko godina dobivamo bespovratna namjenska sredstva kao učesnici natječaja u projektima Ministarstva poduzetništva i obrta.

Nadalje, organiziraju se radionice o HACCP sustavu u trgovini, gdje se onima koji su prošli radionice izdaju potvrde koje služe kao dokaz o obaveznoj edukaciji po tom sustavu, radionice higijenskog minimuma, prve pomoći, zaštite na radu. Zapravo sve periodične ili nove obveze trgovaca obrtnika proizašle iz zakona popraćene su nekim od vidova edukacije kroz koje im nastojimo olakšati poslovanje.

Npr. obveza fiskalizacije trgovaca popraćena je nizom seminara i praktičnih radionica koje su izuzetno bile posjećene i sigurno su pomogle trgovcima jer su kroz direktan kontakt sa predstavnicima nadležne porezne uprave dobivali najkonkretnije odgovore.

Možete li nam ukratko pojasniti što je sve fiskalizacija donijela malim trgovcima? Što savjetujete trgovcima kako biste im olakšali poslovanje?

Prvi krug fiskalizacije u trgovina na malo i veliko prošao je bez većih problema, odnosio se na trgovce koji su u velikoj većini već radili putem kasa blagajni i izdavali račune. Njih je, uz uvjet da su poslovali sa novijim sw rješenjima, fiskalizacija neznatno financijski opteretila, tek za nadogradnju postojećih sw.

Međutim svi oni mali trgovci koji nisu imali kasa blagajne, morali su se najprije tehnološki osposobiti i pripremiti.

O svim aspektima fiskalizacije, od zakonodavnog okvira uvođenja do tehnološke pripreme za fiskalizaciju, Udruženje je kroz više radionica uputilo svoje članove kako uvesti fiskalizaciju.

Najviše problema i otpora, kao što se i očekivalo, izazvala je obveza fiskalizacije i na otvorenom, na klupama i štandovima.

Trgovci na otvorenom su za poreznu disciplinu i zakonito poslovanje, posebno oni koji inače uredno posluju i plaćaju svoje obveze prema državi.

Međutim, ta kategorija trgovaca na neki način je sve do 01. 07. očekivala da će se propisati jednostavniji instrument nadzora ostvarenog prometa u gotovini.

Fiskalizacija je sigurno unijela dodatni red u poslovanje u trgovini, što se vidi i kroz podatke o naplati poreza, a malim trgovcima i obrtnicima dodatne obveze, financijske i tehnološke. Oni najmanji, najteže podnose bilo koje terete, tako da je procjena da će određeni broj malih obrtnika biti prisiljen zatvoriti svoje obrte.

Što vidite kao prednost malih trgovaca obrtnika u usporedbi s velikim trgovačkim lancima?

Kao prvo, prednost male trgovine je činjenica da je to "kvartovska trgovina", dakle trgovina koja je uvijek na dohvat ruke, što mnogim kupcima puno znači. Činjenica je i da mala trgovina prati svog kupca u malim nabavama i zato točno zna što pojedini stalni kupci trebaju, koje artikle, brinu se o tome da su uvijek na usluzi.

Male trgovine su potrebne našim gradovima, one odgovaraju mentalitetu naših kupaca, njihove potrošačke navike koje se odnose na to da žele svakodnevno svježu robu i to u blizini, osiguravaju opstanak malih kvartovskih trgovina. Kod nas još uvijek postoji potreba za njegovanjem susjedske prisnosti na relaciji kupac – prodavač.

Male trgovine su posebno potrebne manjim mjestima, u kojima živi starija populacija, uglavnom manje pokretna kojima mali trgovci maksimalno prilagođavaju način dostave, što puno znači za kvalitetu života te kategorije kupaca. To su velike prednosti malih trgovaca.

Međutim, format male obrtničke trgovine je danas u izuzetno teškoj situaciji i njihov udio u maloprodaji godinama nezaustavljivo opada, u zadnjih deset godina smanjio se od preko 60% na razinu od jedva 20-setak posto. Zato ne čudi poruka sa svih mjesta na kojima se raspravlja o maloj trgovini:

jedina pretpostavka za duže zadržavanje na tržištu je međusobno poslovno povezivanje, okrupnjvanje nabave trgovačkih roba da bi se, zahvaljujući količini, mogli ostvariti povoljniji uvjeti. U tom cilju, Udruženje je pomoglo svojim članovima, kao što sam već i napomenula, u realizaciji ideje o osnivanju udruge na dobrovoljnom principu, Udruga posluje, udružena je u Savez udruga malih trgovaca RH i daje rezultate.

Prati li Udruženje trendove kad su u pitanju nove tehnologije?

Nove tehnologije su velikom brzinom nameću i našim članovima koji su ipak navikli na stare metode rada, i iskreno, izazivaju strah kod starije populacije trgovaca obrtnika. Međutim, kao što sam već i rekla, Udruženje nudi besplatne informatičke tečajeve svojim članovima. Hrvatska obrtnička komora, Obrtnička komora Zagreb u stalnom su procesu prihvaćanja novih tehnologija i prenošenju znanja za usvajanje tih noviteta. Na svim nivoima komorskog sustava organiziraju se radionice, tečajevi, okrugli stolovi, sa ciljem upoznavanja obrtnika s novim tehnologijama. Mislim da po pitanju novih tehnologija komorski sustav reagira promptno, samo je pitanje koliko to opterećuje naše članove, mlađe generacije trgovaca obrtnika u potpunosti su osposobljeni i služe se svim potrebnim novitetima u tehnološkoj smislu.

Mnogi se mali trgovci žale na rad državnih organa, osobito inspekcija. Što kažu članovi vašeg Udruženja?

Većih problema nema, dogodi se da prilikom promjena u zakonima i nesnalaženja samog trgovca u usklađivanju poslovanja s tim promjenama, dođe do nekih problema, ali uglavnom inspekcije djeluju i edukativno. Upozore na nedostatke, ako ih ima, daju rok za rješavanje istih, trgovac ih otkloni, tako da bi se moglo zaključiti da je to interes inspekcije, a ne samo kažnjavanje radi kažnjavanja.

Ali i ova tema ima drugu stranu medalje. Mali trgovci često ističu kako su upravo oni prva meta inspekcijskih nadzora, jer ih je najednostavnije provjeriti . Opravdano se žale na mnogobrojene obveze proizašle iz šume zakonskih propisa koje jednako obvezuju njih male kao i velike korporacije. Zaboravlja se da sve te obveze prati i provodi najčešće sam vlasnik obrta , a ujedno i radnik u obrtu.

Na koji način Udruženje sudjeluje u donošenju zakona/propisa koji se tiču trgovine na državnoj razini?

Zakonska procedura donošenja zakona ili drugih propisa je jasna, zakonom propisana. U određenoj fazi te procedure, nacrti ili prijedlozi propisa relevantnih za trgovinu odnosno obrt, uglavnom se dostavljaju i Udruženje na raspravu i očitovanje. Dakle, o svemu što se odnosi na male trgovce kada se donose novi propisi Udruženje raspravlja.

Ovdje je možda interesantnije reći da trgovci imaju i ulogu da, primjenjujući propise u praksi, traže izmjene ili dopune nekih zakonskih rješenja.

Tada svoje stavove artikuliraju u Udruženju, Udruženje ih dalje prosljeđuju u obrtnički komorski sustav pa se na taj način, posredno, utječe i na propise.

S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju u zemlji, možete li prognozirati sudbinu hrvatske trgovine u idućem razdoblju? Kakva je budućnost malih trgovaca? Imaju li male trgovine budućnost?

U kontekstu dugotrajno loše gospodarske situacije u zemlji dogodilo se to da je veliki broj malih obrtničkih trgovina zauvijek zatvoren.

No nije samo tomu razlog gospodarska situacija, zatvaraju se obrtničke trgovine i radi suvremenih, svjetskih trendova u restrukturiranju trgovine na malo, gdje se postotak udjela u maloprodaji malih formata obrtničke trgovine iz godinu u godinu smanjuje.

Nadam se da je tom restrukturiranju kraj, nadam se i da je gospodarska kriza pri kraju, tako da u tom kontekstu vjerujem da će mala trgovina opstati, ona je potrebna našoj kulturi, tradiciji, dio je mentaliteta našeg podneblja.

Uz uvjet da se ta trgovina i sama strukturno mijenja, što znači da se, jedan dio male trgovine sačuva kroz udruživanje i okrupnjivanja nabave, drugi dio tako što će se specijalizirati i tako nuditi nešto posebno, drukčije što nije moguće svugdje nabaviti, mali, nadalje, mogu lakše iskoristiti činjenicu da hrvatski proizvodi jako dobro kotiraju na našem tržištu, dakle nuditi domaće brendove, a to znači povezivanje malih trgovaca s malim domaćim proizvođačima itd. To su neke od prednosti malih trgovina koje će im osigurati opstanak.

I mali bi po uzoru na velike trgovačke lance trgovini trebali pristupati inovativnije, pratiti promjene na tržištu, pratiti kupce, privlačiti ih raznim metodama i znati ih zadržati. Mislim da mala trgovina ima budućnost, da će uz teški trud i rad opstati i uvijek imati svoj mali dio maloprodajnog "kolača".

Bilo bi pretjerano biti optimističniji, jer uz nizak promet, nepovoljne uvjete nabave uslijed malih količina nabave, uz više cijene koje malu trgovinu odmah čine nekonkurentnima, niske marže koje ne omogućavaju ulaganje i moderniziranje prodajnih objekata, opstanak male trgovine je realno, težak zadatak.

Imate li kakve planove ili nove projekte za budućnost kao Udruženje s ciljem poboljšanja pozicije malih trgovaca?

Kao što sam već rekla, Udruženje obuhvaća male trgovce na teritorijalnom obuhvatu Grada Zagreba. A glavni grad istovremeno je i izazov i prilika malim trgovcima. Zagreb je najveće pojedinačno tržište i za velike i za male trgovce – najmanje 25 posto stanovnika Hrvatske kupovat će u Zagrebu.

Uz to, Zagreb je tranzitni centar, s porastom broja poslovnih i turističkih posjeta i noćenja. Tu vidimo prostora za naše članove i mogućnost sustavnijeg rada na uvjetno rečeno, projektu " mala trgovina – dio turističke ponude Grada Zagreba, „shopping street“ u središtu Zagreba"i sl.

Kao što je potrebna strategija razvoja i zaštite male trgovine uopće, tako je posebno važno, obzirom na veličinu glavnog grada i okolice, izraditi strategiju razvoja središta grada, odnosno male trgovine kao dijela turističke ponude u središtu Zagreba.

Sve velike metropole imaju svoje posebne trgovačke ulice, pa čak i kvartove, i naše će Udruženje promicati ideju da i Grad Zagreb svoje središte prilagodi tome. U prilog nam ide i povijest Ilice i Gornjeg grada, kao i cjelokupnog Zagreba, kao trgovačkog, tranzitnog i turističkog centra. Mala trgovina u centru grada mogla bi postati naš „brend“, i u tome ćemo tražiti podršku gradskih vlasti.

Grad Zagreb bi mogao odigrati veliku ulogu, a tu mislim na formiranje prihvatljivih cijena zakupa odnosno uvjeta otkupa gradskih i državnih prostora.

Prolaziti užim centrom Zagreba, od Kvaternikovog trga pa sve do Britanskog trga i dalje, i gledati zatvorene, neuredne i zapuštene nekadašnje trgovine, mislim da si jedan grada u kojem je turizam u porastu, ne bi smio dopustiti.

Uz malo dobre volje i pametan plan, u Zagrebu po uzoru na sve glavne gradove ta bi se situacija mogla vrlo brzo izmijeniti i mogao bi se vratiti stari sjaj centra Zagreba. Udruženje trgovaca Zagreb spremno je inicirati i učestvovati u realizaciji ove ideje za koju držim da je realna i neophodna.

Svi zajedno – i mi trgovci obrtnici, i turistička zajednica i gradska uprava upućeni smo jedni na druge, i jedino zajedno možemo nešto napraviti .